Objavljene dvije studije uticaja Erasmus+ programa na visoko obrazovanje

Obavještavamo vas da je Evropska komisija danas objavila dvije nove studije o uticaju Erasmus+ programa u oblasti visokog obrazovanja.

Ove opsežne studije, zasnovane na odgovorima iz upitnika gotovo 77 000 studenata i akademskog osoblja i više od 500 organizacija. U periodu 2014-2018. godine, dva miliona studenata i akademskog osoblja u visokom obrazovanju učestovalo je u periodima mobilnosti zbog učenja, obuke i izvođenja nastava u inostranstvu u okviru programa Erasmus+.

Studija uticaja Erasmus+ programa na visoko obrazovanje je usmjerena na uticaj na studente koji su učestvovali u periodima mobilnosti u okviru programa, a posebno uticaja na unapređenje  individualnih vještina, zapošljivost i osjećaj zajedničkog Evropskog identiteta. Nadalje, studija analizira uticaj koji nastavna i mobilnost obuke ima na akademsko osoblje, prije svega na njihove vještine, stavove i korišćenje inovativnih metoda, kao i institucionalni uticaj na same ustanove visokog obrazovanja.

Studija o uticaju Erasmus+ strateških partnerstava u visokom obrazovanju i saveza znanja o ključnim prioritetima politika visokog obrazovanja pruža analizu dva tipa Erasmus+ projekata saradnje: Strateških partnerstava u visokom obrazovanju i Saveza znanja, i njihovu pokrivenost prioritetima i ciljevima politika. Studija ocjenjuje uticaj koji su ovi pojekti imali na nivou sistema/politika, organizacionom i individualnom nivou kao i na koji način se ovaj uticaj odražava na modernizaciju sistema visokog obrazovanja u Evropi.

Glavni zaključci su da Erasmus+ pomaže studentima da pronađu željenu karijeru i brže se zaposle, da jača osjećaj pripadnosti Evropi kod njegovih korisnika, podstiče digitalnu transformaciju i povećava socijalnu uključenost. Drugi rezultati pokazali su da su bivši studenti, koji su bili dio programa Erasmus+, zadovoljniji svojim radnim mjestima od onih koji se nisu makar dijelom školovali u inostranstvu. Osim toga, njihove karijere su u većoj mjeri međunarodne, a vjerovanoća da će raditi u inostranstvu je skoro duplo veća.

 „Impresivno je vidjeti kako program Erasmus+ mladima omogućava napredak na modernom tržištu rada i u sve raznolikijem društvu. Srećan sam što se diplomirani studenti, koji su učestvovali u programu Erasmus+, osjećaju spremniji za nove izazove, imaju bolje mogućnosti za razvoj karijere i svjesniji su koristi koje im EU donosi u svakodnevnom životu. Istovremeno, univerzieti koji učestvuju u programu Erasmus+ nemaju samo izraženiju međunarodnu dimenziju, nego su i u boljem položaju da odgovore na potrebe poslovnog svijeta“, izjavio je evropski komesar za obrazovanje, kulturu, mlade i sport Tibor Navračič.

Više od 70 % studenata koji su učestvovali u programu Erasmus+ navelo je da im je nakon boravka u inostranstvu jasnije šta žele da rade u budućnosti. Studija o učinku na visoko obrazovanje pokazala je i da se 80 % studenata-korisnika Erasmus+, zaposlilo u roku od tri mjeseca nakon diplomiranja, a tri četvrtine njih je navelo da im je iskustvo u inostranstvu pomoglo da dobiju prvi posao. Devet od deset bivših studenata koji su učestvovali u programu Erasmus+ navelo je da u svakodnevnom radu koriste vještine i iskustva stečena u inostranstvu. Ovi rezultati se objašnjavaju činjenicom da Erasmus+ doprinosi usklađivanju vještina s tržištem rada, jer naglasak stavlja na meke i interdisciplinarne vještine, koje su potrebne firmama u razvoju.

Zahvaljujući projektima saradnje u okviru programa Erasmus+, većina uključenih univerziteta bolje je pripremljena za digitalnu transformaciju. Akademsko osoblje koje je učestvovalo u programu Erasmus+ spremnije je da u svoja predavanja uključi zaposlene u korporativnom sektoru (60 %) nego što su to njihove kolege koji nisu bili dio programa mobilnosti (40 %). Više od 80 % pripadnika akademske zajednice navelo je da je njihovo iskustvo u inostranstvu dovelo do izrade inovativnijeg kurikuluma. Osim toga, dva od tri univerziteta koja su učestvovala u programu navela su da projekti na nivou cijele Evropske unije povećavaju socijalnu uključenost i smanjuju diskriminaciju  u visokom obrazovanju.