Inkluzija i raznolikost

Program nastoji da unaprijeđuje jednake mogućnosti i pristup, inkluziju, raznolikost i pravednost u svim aktivnostima koje obuhvata. To se posebno odnosi na organizacije i učesnike s manjim mogućnostima te će se u okviru programa upravo njima staviti na raspolaganje određeni mehanizmi i resursi. Pri osmišljavanju projekata i aktivnosti organizacije treba da imaju inkluzivan pristup kako bi oni bili dostupni različitim grupama učesnika.

U tome ključnu ulogu imaju nacionalne agencije, koje pomažu u tome da projekti budu što inkluzivniji i raznolikiji. Na osnovu opštih načela i mehanizama na evropskom nivou nacionalne agencije sastaviće planove za inkluziju i raznolikost kako bi što bolje pristupile potrebama učesnika sa manjim mogućnostima i podržale organizacije koje rade s tim ciljnim grupama u svom nacionalnom kontekstu. Resursni centri SALTO, koji pružaju podršku sprovođenju programa, takođe imaju važnu ulogu u unapređivanju i sprovođenju mjera za inkluziju i raznolikost, naročito kad je riječ o prikupljanju znanja te osmišljavanju i sprovođenju aktivnosti izgradnje kapaciteta za osoblje nacionalnih agencija i korisnike programa. I Evropska izvršna agencija za obrazovanje i kulturu (EACEA) ima jednako važnu ulogu za komponente programa kojima se centralno upravlja. U trećim zemljama koje nisu pridružene programu delegacije EU i, ako postoje, nacionalne kancelarije za Erasmus+, te kontaktne tačke za Erasmus+ isto su tako ključni za približavanje programa ciljnim grupama koje su obuhvaćene tom strategijom. Radi primjene tih načela osmišljena je strategija za inkluziju i raznolikost, koja obuhvata sve oblasti programa kako bi širi spektar organizacija imao lakši pristup finansiranju i kako bi se bolje došlo do osoba s manjim mogućnostima. Uspostavljen je i okvir za projekte koji se podržavaju putem programa, a usmjereni su na pitanja u vezi sa inkluzijom i raznolikošću. Cilj te strategije je pomoć u otklanjanju prepreka s kojima se različite ciljne grupe suočavaju pri pristupu
takvim mogućnostima u Evropi i šire. Popis takvih potencijalnih prepreka u nastavku nije detaljan, nego je zamišljen kao smjernica za preduzimanje mjera u cilju povećanja dostupnosti i uključivanja osoba s manjim mogućnostima. Te prepreke im mogu onemogućiti učestvovanje, svaka za sebe ili više njih odjednom.

Digitalna transformacija

U pandemiji COVID-19 postalo je još očiglednije koliko je digitalno obrazovanje važno za digitalnu transformaciju koja je Evropi potrebna. U prvom planu se našla potreba za iskorišćavanjem potencijala digitalnih tehnologija za izvođenje nastave i učenje te za razvojem digitalnih vještina za sve. U skladu sa strateškim prioritetima Akcionog plana za digitalno obrazovanje (2021. – 2027.) cilj programa je pružanje podrške nastojanju da se učenici, nastavno osoblje, osobe koje rade s mladima, mladi i organizacije uključe u digitalnu transformaciju.

Program će pružiti podršku prvom strateškom prioritetu Akcionog plana, razvoju uspješnog ekosistema digitalnog obrazovanja, i to jačanjem kapaciteta i kritičkog mišljenja u svim vrstama ustanova za obrazovanje i osposobljavanje o tome kako iskoristiti mogućnosti digitalnih tehnologija za izvođenje nastave i učenje na svim nivoima i u svim sektorima i razviti i sprovesti planove za digitalnu transformaciju obrazovnih ustanova.

Program će pružiti podršku i drugom strateškom prioritetu Akcionog plana, konkretno mjerama za poboljšanje razvoja digitalnih vještina i kompetencija na svim nivoima društva i za sve (uključujući mlade s manjim mogućnostima, učenike, studente, sve one u potrazi za zaposlenjem i radnike). U prvom planu biće razvoj osnovnih i naprednih digitalnih vještina, kao i digitalne pismenosti, koja je postala ključna za svakodnevni život, snalaženje u svijetu punom algoritama i potpuno učestvovanje u civilnom društvu i demokratiji.

U skladu s ta dva strateška prioriteta Akcionog plana otvoriće se evropska platforma za digitalno obrazovanje kako bi se ojačala saradnja u digitalnom obrazovanju na nivou EU, te doprinijelo razmjeni dobre prakse, zajedničkom stvaranju i eksperimentisanju. Platforma će državama članicama omogućiti bližu međusektorsku saradnju razmatranjem digitalnog obrazovanja u okviru cjeloživotnog učenja. Povezaće nacionalna tijela, privatni sektor, stručnjake, istraživače, pružaoce usluga obrazovanja i osposobljavanja te civilno društvo fleksibilnijim razvojem politike i prakse u digitalnom obrazovanju.
Zahvaljujući intenzivnijoj primjeni informacionih i komunikacionih tehnologija, kombinovane mobilnosti (kombinacije fizičke i virtuelne mobilnosti) i virtuelne saradnje, trebalo bi da program obuhvati veći obim korisnika u EU i šire.

Životna sredina i borba protiv klimatskih promjena

Zaštita životne sredine i klime trenutno su glavni prioritet EU, a biće i ubuduće. Komunikacija o evropskom zelenom planu nova je evropska strategija rasta u kojoj se naglašava ključna uloga škola, ustanova za osposobljavanje i fakulteta da s učenicima, roditeljima i širom zajednicom rade na promjenama koje su potrebne za postizanje klimatske neutralnosti do 2050.

Erasmus+ će biti važan instrument za izgradnju znanja, vještina i stavova o klimatskim promjenama i podršku održivom razvoju u Evropskoj uniji i šire. Program će povećati broj mogućnosti za mobilnost u zelenim sektorima okrenutim budućnosti, čime će se podsticati razvoj kompetencija, poboljšati izgledi za razvoj karijere i angažovati učesnici u oblastima koje su strateški važne za održivi rast, a pritom će se posebno voditi računa o ruralnom razvoju (održiva
poljoprivreda, upravljanje prirodnim resursima, zaštita zemljišta, biopoljoprivreda). Osim toga, Erasmus+, u čijem je središtu mobilnost, treba da teži ugljeničnoj neutralnosti unapređivanjem održivih vrsta prevoza i odgovornijeg ponašanja prema životnoj sredini.

Zaštita životne sredine i borba protiv globalnog otopljavanja biće horizontalni prioritet pri odabiru projekata. Prednost će imati projekti čiji je cilj razvoj kompetencija u raznim zelenim sektorima, uključujući one u okviru doprinosa obrazovanja i kulture ciljevima održivog razvoja, razvoj strategija i metodologija za zelene sektorske vještine, studijskih planova i programa usmjerenih na budućnost, kao i inicijative kojima se pruža podrška planiranim pristupima organizacija učesnica ekološkoj održivosti.

Program pruža podršku inovativnim načinima na koje učenici, studenti, osoblje i osobe koje rade s mladima mogu zaista donijeti pozitivne promjene (ušteda resursa, smanjenje potrošnje energije, otpada i emisije ugljen-dioksida, odabir održivih opcija kad je riječ o hrani i mobilnosti itd.). Prednost će imati i projekti koji putem obrazovanja, osposobljavanja, aktivnosti za mlade i sportskih aktivnosti omogućavaju promjene ponašanja u vezi sa ličnim preferencijama, kulturološkim
vrijednostima i osviješćenosti te uopšteno pružaju podršku aktivnom djelovanju za održivi razvoj.
Stoga bi uključene organizacije i učesnici pri osmišljavanju aktivnosti trebalo da nastoje da uključe zelenu praksu u sve projekte, što će ih podstaći da raspravljaju i uče o zaštiti životne sredine, razmisle o lokalnim aktivnostima i osmisle alternativne, zelenije načine sprovođenja svojih aktivnosti.

Platforme kao što su eTwinning i EPALE i dalje će proizvoditi pomoćne materijale i olakšavati razmjenu efikasne obrazovne prakse i politika u pitanjima održivosti životne sredine. Erasmus+ je i moćan instrument za uključivanje širokog spektra učesnika u našem društvu (škole, univerziteti, ustanove koje su aktivne u oblasti stručnog obrazovanja i osposobljavanja, organizacije za mlade i sportske organizacije, nevladine organizacije, lokalne i regionalne vlasti, organizacije civilnog društva itd.).

Učešće u demokratskom životu, zajedničke vrijednosti i građanski angažman

Program Erasmus+ bavi se problemom ograničenog učešća građana u demokratskim procesima i nedostatkom znanja o Evropskoj uniji, pa nastoji da im pomogne da savladaju poteškoće aktivnim uključivanjem i učešćem u njihovim zajednicama ili u političkom i društvenom životu Evropske unije. Upoznavanje građana s Evropskom unijom od ranog doba od ključne je važnosti za njenu budućnost. Osim formalnim obrazovanjem, to se može postići i neformalnim učenjem te kod građana podstiče osjećaj pripadnosti Evropskoj uniji.

Program pruža podršku aktivnom građanstvu i etičnosti u cjeloživotnom učenju te podstiče razvoj socijalne i interkulturalne kompetencije, kritičkog mišljenja i medijske pismenosti. Prednost imaju projekti koji nude mogućnosti za učešće u demokratskom životu te za društveni i građanski angažman u okviru aktivnosti formalnog ili neformalnog učenja.

Posebna pažnja se posvećuje jačanju svijesti o Evropskoj uniji i razumijevanju njenog konteksta, posebno kad je riječ o zajedničkim vrijednostima, načelu jedinstva i raznolikosti te društvenoj, kulturološkoj i istorijskoj baštini.

U oblasti mladih zajednički okvir pruža Strategija učešća mladih 6, koja podržava korišćenje programa za podsticanje učešća mladih u demokratskom životu. Tom se strategijom nastoji poboljšati kvalitet učešća mladih u programu i dopunjavaju se važni dokumenti politike EU za mlade, kao što su strategija EU za mlade i ciljevi EU za mlade. Skupom alata za učešće mladih 7, koji je priložen strategiji, nastoji se u praksi ojačati učešće mladih u svim aktivnostima programa razmjenom znanja i iskustva, preporuka, alata i praktičnih smjernica. Moduli skupa alata posebno su usmjereni na to kako uključiti nove horizontalne prioritete u projekte.