Monitoring projekata

Tempus politika monitoringa projekata utvrđuje tri glavne funkcije monitoringa u zavisnosti od toga kad i kako je monitoring preduzet. Te funkcije su:

Preventivna, tzv. preventivni monitoring: sprovodi se u prvoj polovini trajanja projekta. Glavni ciljevi su upoznavanje korisnika sa  pravilima i procedurama i davanje savjeta za sprečavanje budućih teškoća i prepreka, pregled ciljeva, prioriteta, metodologije i planiranih aktivnosti, raspravljanje i provjera primijenjenih procedura, njihove relevantnosti i  adekvatnosti posebno za finansijski menadžment.

Savjetodavnatzv. savjetodavni monitoring: sprovodi se u drugoj polovini trajanja projekta. Glavni ciljevi su davanje preporuka i savjeta za praćenje sprovođenje projekta, provjera nivoa sprovođenja projektnih aktivnosti, obezbjeđivanje pravilnog i efikasnog upravljanja Tempus grantom.

Kontrolna, tzv. kontrolni monitoring: sprovodi se nakon završetka projekta. Glavni ciljevi su fx15Formula 21 ayak kokusu limon hapı solea xls medical iştah azaltıcı sesli chat antakya biber hapıocjenjivanje rezultata projekta, njihovog uticaja i održivosti i utvrđivanje najboljih praksi. Takođe može služiti za provjeru finansijskih i računovodstvenih aspekata u vezi sa  korišćenjem granta.

Postoje dva aspekta monitoring, tj. praćenja projekata. Prvi aspekt je direktan kontakt sa partnerima u projektu. Drugi aspekt je praćenje, tj. monitoring posjeta kroz desk monitoring. Izvještaj sa monitoringa je glavni učinak monitoringa, koji sastavlja Nacionalna Tempus kancelarija i dostavlja ga  službeniku Izvršne agencije, koji je odgovoran za konkretni projekat.

 

Tempus je u svojoj politici monitoringa postavio sledeće kvantitativne ciljeve:

  • 2/3 tekućih projekata treba da se prati godišnje;
  • 100% projekata treba da budu podvrgnuti preventivnom monitoringu;
  • 70% projekata treba da bude podvrgnuto savjetodavnom monitoringu;
  • 30% projekata treba da bude praćeno nakon njihovog završetka (kontrolni monitoring);
  • Svaki projekat treba da bude posjećen u prosjeku dva puta.

Projekti se prate od strane Izvršne agencije za obrazovanje, audiovizuelnu umjetnosti kulturu (P10  Unit), Nacionalnih Tempus kancelarija i od DG DEVCO eksperata (spoljni monitoring u okviru rezultatski orjentisanog monitoringa koji je komplementaran sa P10 unutrašnjom politikom monitoringa).

Posebni kriterijumi za utvrđivanje projekata koji će biti praćeni od osoblja  Izvršne agencije su sledeći:

  • Projekti koordinirani po prvi put od ustanova visokog obrazovanja sa sjedištem u partnerskim zemljama;
  • Veličina granta;
  • Problematični projekti na koje je ukazano sa strane desk monitoringa;
  • Odgovarajući balans između projekata strukturnih mjera i zajedničkih projekata;
  • Period od najmanje šest mjeseci između dvije monitoring posjete u istoj zemlji.

Glavni nalazi monitoring posjeta

Postoji pet kriterija koji se ocjenjuju tokom praćenja projekata. To su sledeći kriteriji: relevantnost i kvalitet projekta, efikasnost, efektivnost, uticaj i potencijalna održivost.

Glavna pitanja u pogledu relevantnosti vezani su za mjeru do koje se projektni ciljevi i pitanja i dalje odnose na potrebe, problem i pitanja u partnerskim zemljama i na logiku intervencije, izvodljivosti i fleksibilnosti projekta.

Efikasnost se odnosi na kapacitete projekta da proizvede rezultate uz razumne troškove. Od monitoringa se traži da ocijeni koliko dobro su sredstva i aktivnosti pretvorene u rezultate i koliki je kvalitet rezultata postignut.

Efektivnost se mjeri uzimajući u obzir doprinos rezultata projekta u postizanju ciljeva projekta.

Uticaj se definiše kao efekat projekta na njegovo šire okruženje i njegov doprinos postizanju ukupnih ciljeva projekta kao i na pozitivne promjene na različitim nivoima.

Održivost se odnosi na vjerovatnoću produžavanja koristi i rezultata koje je projekat proizveo i nakon prestanka spoljne podrške.